SNEŽANA VUJOVIĆ NIKOLIĆ, OSVIT 04

Sunčica Lambić
mart – april 2005

Snežana Vujović Nikolić rođena je 1959. godine u Zemunu. Diplomirala je i magistrirala na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu – odsek slikarstvo.

Umetnica se u Savremenoj galeriji predstavila izložbom kolaža pod zajedničkim nazivom Osvit 04. Nastavljajući se na ciklus slika Osvit koji je nastao tokom 1996 – 1997. godine Snežana Vujović Nikolić produbljuje temu usložnjavanjem likovnog postupka i doslednim lingvističkim sazrevanjem. Ideja prvobitno materijalizovana u uljanoj tehnici sada dobija i stvarnu višeslojnost, pa i reljefnost izvođenjem u tehnici kolaža sa različitim materijalima: papirom, celofanom, transparentnim folijama… pročitaj više

SLIKE OD SLOVA

Jelena Erdeljan
Beograd, maj 2018.

Razlučiti sliku od slova nemoguće je od davnina. U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog. Logos ovaploćeni slika je (eikon) i otelovljenje Božanske Premudrosti. Sjedinjavanje čoveka, kao slike načinjene po obličju Božijem, i Logosa (slova) mistično je i eshatološko. Kroz arhetipske primere i slike Mojsija ili svetog Jovana Bogoslova koji je, pojevši svitak, bio iniciran u svoju viziju na Patmosu, Reč i Slovo su od davnina znak, zastava i znamenje prisustva i delovanja božanskog među ljudima – od Tota i hijeroglifa, preko Prometeja, do kriptograma koji je jednovremeno i slika evharistijske žrtve, IXΘYΣ. pročitaj više

Oslikati pismenost

povodom izložbe Osvit, na Dan slovenske pismenosti
Irena Plaović
Maj 2018

Mnogo je vremena prošlo otkad se slovenski glas uselio u slovo. Danas nam je teško da zamislimo izvornost, nevinost tog početka, i neke ljude, sasvim stvarne, kako osmišljavaju to što se nama danas čini bespočetno, kao da je oduvek tu, kao da prethodi čoveku.  Pa ipak su postojali, i još i danas postoje na nove načine, Ćirilo i Metodije, dva brata iz Soluna, što su u devetom veku prvi put stvorili ovo što mi, u dvadeset i prvom, u Beogradu, imamo priliku da iznova nevino pogledamo: slovensko slovo, ispisano pred nama, koje tek ima da postane znak, ili, danas, ovde, koje već više nije samo znak. Onda je to bila glagoljica, danas je ćirilica, pismo koje su sastavili učenici solunske braće, i koje je svojom jednostavnošću pobedilo. Ono je prešlo dug put do reforme velikog lingvističkog genija Vuka Karadžića, i danas je potpuno savršeno pismo za jezik kojim govorimo, na kome stvaramo, u kome odrastamo svi mi jednako, slikari kao i pisci. U doba dominacije latinice, za koje ja optimistično verujem da prolazi, dominacije što nije samo ideološki zasnovana nego je i jezički neekonomična, nepraktična, slaba, ćirilička tradicija, očigledno, još ima snage da se probije do umetnosti van jezika, da ih nadahne i da se ugradi u njih. Ja ne znam na koji su način slova ćirilice privukla umetničku pažnju naše slikarke, ali to za ovu temu i nije važno. pročitaj više

Retorika slike ili slika jedne retorike

Ekfrasa reči

Violeta Jelačić Srbulj
Maj 2018

Između čoveka i sveta usekla se reč. Nju useca linija ili glasnica daha. Obe logosnice, jer naivno je verovati da postoji prirodna veza između reči i slova, između duha i zapisa, oblika i pojma. Logos svojom kukicom smisla zapara liniju za crtež slike sveta iz beline, iz ništa, kao uslova svakog pravog poezisa. Linija ideje slovom uveza glas u reč objave kojom se ispisuje jedna slika sveta u vremenu – retorički logos. Linija koja zapara papir ili ploču nije ništa drugo nego praiskonski, epifanijski rez u ništa, koji oblikova i oboji jednu prostornu sliku sveta – likovni logos. Taj usek je ožiljak odmazde za prometejski dar vatre zbog koga je čovek prestao da govori jezikom bogova, dok jedan drugi Logos ne sazda novu Reč da oduhovi svet – božanski logos. Linija je tako rodno mesto duhovnog otvaranja i sagledavanja. Linija je artikulacija – prizivanje nekog sopstvenog stanja u predstavnu prisutnost. Artikulacija glasa je sapripadna artikulacija slike. Ona je usekla reč u čin objave. Otuda projava. Otuda Osvit. Artikulacija i trag. Na potezu je izazov ars memorativa – mentalne galerije u kojoj pismo zna tajnu zaboravljanja rečenog o duhu.  Crtež je svuda i nigde, slovo je svuda i nigde, reč je svuda i nigde, a sve je počelo od te logosne linije o kojoj visi sveprisutni svet sinestezija. Svojom slikom i glasom slova on oblikotvori živi logos percipijenta, iznova ga sazdavajući kroz damarni proživljaj bića jer crtež prožima život kao što ga glas izobražava. Svetovi nisu nemi u svojoj ocrtanosti. pročitaj više

THE LOVE STORIES

Anđela Rokvić, istoričarka umetnosti
avgust 2018

Vizuelni svet slikarke Snežane Vujović Nikolić brižljivo je građen, estetski sistematizovan i tokom dugog, plodnog i ekstenzivnog stvaralaštva pročišćavan do aktuelnih formi. Celokupni umetnički opus protkan je večnim kosmogonijskim temama. Borba Erosa i Tanatosa, te erotičke sile koja kao najsnažniji okidač pokreće stvaralaštvo i nagona smrti, esencijalna je srž života. Eros, ta moćna sila koja upravlja i bogovima i ljudima, krucijalni je obnovitelj života kosmosa. Rezultat ove gigantske borbe i nagona za održanjem i uvećanjem života trajno je zabeležen na platnima ove umetnice. Neraskidivo jedinstvo te dihotomije, tih antipoda, Vujovićevu vodi ka spoznaji sreće i istine, oličenim u kreativnom, inovativnom stvaralaštvu i osećaju uravnoteženosti kojim odiše. pročitaj više

СЕРИЈА СЛИКА МОРФЕЈЕВА ПОСЕТА САВРЕМЕНЕ УМЕТНИЦЕ СНЕЖАНЕ ВУЈОВИЋ НИКОЛИЋ И ЛИКОВНЕ ТРАДИЦИЈЕ ЕВРОПСКЕ АНТИКЕ

ЗОЈА БОЈИЋ
Институт за књижевност и уметност

Серија слика под називом Морфејева посета уметнице Снежане Вујовић Николић (рођ. 1959, Београд) састоји се од дванаест слика великог формата чија је заједничка инспирација антички мит. Један део ове серије био је изложен у београдској галерији Звоно новембра 2016, а та и друга дела ове серије изложена су у Народном музеју у Зајечару јуна и јула 2019. и у Завичајном музеју у Књажевцу августа 2019. У овом раду се разматра креативни ликовни одговор на митске теме на којима је уметница засновала овај део свог опуса и истражује начин на који се значајне етичке и философске поуке грчког мита отелотворују у ликовним делима која се изражавају језиком 21. века. Тај сликаркин савремени ликовни језик је, како ово истраживање показује, заснован на ликовним традицијама европске антике. Методологија посматрања овог циклуса слика уметнице Снежане Вујовић Николић укључује испитивање овог дела сликаркиног опуса из перспектива античких писаца о ликовним уметностима, Витрувија (1. век старе ере), Плинија Старијег (1. век наше ере), Филострата Старијег (вероватно 2. век наше ере), Филострата Млађег (вероватно 3. век наше ере) и Калистрата (вероватно 3. или 4. век наше ере). pročitaj više

МОРФЕЈЕВА ПОСЕТА

Др Зоја Бојић
Maj 2019

Када Морфеј креће у посету? Кога Морфеј посећује и зашто? Морфеј је метафора сновиђења, стваралачке визије, игре облика. Према искуству сликарке Снежане Вујовић Николић он посећује уметнике и представља саму инспирацију. Морфејева посета је изненадна, радосна и увек заслужена. Из мрака његовог митског окружења израњају стално промењиви облици који представљају различите идеје. Те идеје се уметнику указују час из ове час из оне перспективе и уметник успева да у потпуности сагледа њихов облик тек пошто се навикне да их посматра као физички промењиве. Искуство када до уметника долебди Морфеј је радосно, весело и свеобухватно. pročitaj više

PUTOVANJA MISLI ILI DELO KOJE JE PREUZELO IZGLED ŽIVOTA

Marta Vukotić Lazar
septembar, 2019.

Umetnički svet Snežane Vujović Nikolić koji je pred nama, izražava ideju o tome kako osećanja i raznorodna subjektivna iskustva, koja dolaze i odlaze, u toj svojoj složenoj sintezi suštinski daju našem unutrašnjem životu jedinstveni i lični pečat.

Izloženi radovi tako postaju i elementi vlastite istorije Snežane Vujović Nikolić, u kojoj ta iskustva dobijaju opipljivu strukturu i mogu se pojmovno spoznati. Reč je o virtuelnom prostoru kao „primarnoj iluziji“,  koju obavija virtuelno vreme, kao muzika, kao tišina, a  koja se pojavljuje kao slike življenog, a ne očitanog vremena na zidnom časovniku. pročitaj više

ČUVARI

Dr Zoja Bojić
Avgust 2020

Čuvari Snežane Vujović Nikolić je korpus slika, crteža i  skulptura koji prikazuju likove njenih ličnih čuvara i čuvara zajednica u njihovom pojavnom obliku. Ovi radovi u sebi nose primordijalna i arhetipska značenja koja svako od nas po nekoj iskonskoj volji ume da prepozna i identifikuje. Čuvari izranjaju iz sveta mita i kroče u svet stvarnosti da nas, uvek na oprezu, štite i čuvaju, da stražare. Njihovi likovi su dragi. Njihovo prisustvo je dragoceno i čini nas spokojnim. Kako sama umetnica kaže „oni nas štite od iskušenja.“ pročitaj više

“Zoe” – Život

Anđela Rokvić, istoričarka umetnosti
Januar 2020

Pred nama je novi odabrani segment iz likovnog života umetnice Snežane Vujović Nikolić. Svako izabrano delo je svedok ličnog putovanja misli autorke, a sva zajedno formiraju skladnu umetničku postavku sa sopstvenom distinktivnom istorijom. “Zoe”, na starogrčkom život, predstavlja zenit Snežaninog stvaralaštva tokom protekle decenije. Život, kao organizovan i funkcionalan sistem protoka materije i energije, neprekidni je metabolizam. Još je Demokrit govorio da je osnovna karakteristika života da ima dušu (psihu). Nastanak života, poput onog u kambrijumu – “eksplozija života” iz koje nastaje nepregledan broj živih oblika, inspirisali su autorkino stvaralaštvo. Njene slike su zasebni živi organizmi, udahnute duše koji zajedno čine “Zoe”. pročitaj više

ČUVARI

Milena Milošević Micić
muzejska savetnica istoričarka umetnosti
septembar 2021

Izložba slika, crteža i skulptura akademske slikarke Snežane Vujović Nikolić pod nazivom „Čuvari“ deo je projekta unapređenja uslova i programa izlaganja umetničkih dela u Galeriji Zavičajnog muzeja Knjaževac koji se realizuje uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije… pročitaj više

OSVIT, Lidija Merenik

Who’s Afraid of Black and White

“There is a tendency to look at large pictures from a distance. The large pictures in this exhibition are intended to be seen from a short distance.”

Pogledamo li, nakratko, savremenu umetnost, otkrićemo u njoj ili oko nje nekolike mitove, kojima je zajedničko polazište u diskriminaciji medijuma: od mita koji kaže da je slika(rstvo) demode do mita koji kaže da je samo tradicionalni medij, poput slikarstva, prava umetnost, da je ostalo nula. Opasnost ovakvog saživljavanja sa mitovima leži u njihovom postvarenju kao kriterijuma i kao faktuma, na osnovu kojih se ceni/diskredituje umetnički rad. Postoje umetnička dela koja pokazuju da mitovi nisu zdravi: stvarnosno-suštinski sadržaj dela nalazio se uvek izvan činjenice o medijumu i postupku, i uvek u blizini pojma tranzitivnosti… pročitajte više

KOMPOZICIJE, Marta Vukotić Lazar

Ikonografija činjenica zadatog reda

Umetnički svet Snežane Vujović-Nikolić  je svet “slova” kristalizovanih u oblicima, koji se stalno ponavljaju. To su predmeti prerasli u simbole: serijska varijacija izrazito ličnih simbola, poređanih u težnji ka redu i “čitljivosti”. Sve vidljivo na slici: boja, linija, kompozicija – ima simboličan karakter… pročitajte više

NAČELO IDENTITETA, Milan Peca Nikolić

Načelo identiteta: Uobičajena formula načela identiteta glasi A=A. Načelo identiteta važi kao najviši zakon mišljenja. Formula govori o jednakosti. Ona određuje A kao isto. Na taj način uobičajena formula prikriva upravo ono što je načelo htelo da kaže, odnosno svako A je isto, dakle podesna formula za načelo identiteta A je A ne znači samo: Svako A je isto, već i svako A je isto sa samim sobom… pročitajte više

ČUVARI, Srđan Tunić

Stvaralaštvo umetnice Snežane Vujović Nikolić kreće se stabilnom idejnom linijom od ’80-ih godina XX veka gde dominira konstantno poigravanje između ekspresionističkog, brzog, i pročišćenog, samodisciplinovanog, geometrizovanog pristupa u mediju klasičnog slikarstva i slike kao objekta, imajući za uporište apstrakciju, kao pristup… pročitajte više

MORFEJEVA POSETA, Srđan Tunić

Bog snova, božanstvo snevanja, Morfej (Μορφεύς), je prema mitologiji antičkih Grka bio glasnik koji je prenosio vizije bogova sa Olimpa običnim ljudima, smrtnicima, kroz snove. Slike i priče u tim snovima su često bile predmet umetničke inspiracije, na šta upućuje i naziv poslednjeg ciklusa slika Snežane Vujović Nikolić iz 2015/16. Umetnica za polazište uzima apstraktnu formu, likovne elemente poput odnosa i boja, i izgradnju njihove harmonije. Kao i u prethodnom ciklusu Čuvari (iz 2012), postoji kontinuitet sa radovima započetim 1980-tih godina: slike su velikih formata, rađene su akrilom i narativizacija (imena slika i ciklusa) nastaje naknadno… pročitajte više